Novosti

U organizaciji Narodne biblioteke Budve u četvrtak je upriličeno "Veče sa Majom Herman Sekulić", međunarodno priznatom srpskom autorkom 17 knjiga poezije i proze od kojih su mnoge objavljene na stranim jezicima.
Maja Herman Sekulić je važan postmoderni pjesnik, popularni romanopisac, ugledni teoretičar, značajan prevodilac, doktor nauka sa Prinstona i svjetski putnik; živjela je i školovala se na tri kontinenta.
U programu pod nazivom "Veče sa Majom Herman Sekulić" u holu Akademije znanja učestvovali su: autorka Maja Herman Sekulić, pjesnik Radomir Uljarević i moderatorka Stanka Stanojević.

Pjesnik Radomir Uljarević mišljenja je da je Maja Herman Sekulić, „najljepši stih savremene srpske poezije“, raspeta između dva fenomena: „ljepote poezije i ljepote žene i tu liniju je bilo teško utvrditi.
Maja Herman Sekulić ima status stajl ikone, ona je omiljeni personaliti modnog fotografa Marka Glavijana, i kao što se nađe u svijetu mode, ona olako zaluta u prozu, u teoriju, ali uvijek se vraća svojoj jedinoj pravoj ljubavi - poeziji!
A ta zalutanja su kriva za briljantne radove iz književne teorije, kao i za romane “Ma bell - prva američka dama Srbije” i “Who Was Nikola Tesla”.

Njeno ime je direktno povezano sa kulturnom istorijom svijeta ugrađeno u sva novija teorijska istraživanja u književnosti o čemu svjedoče imena iz Skica za portrete - istakao je Uljarević.
„Želim da ukažem na tzv. mističnu intuiciju kao osobinu dara Maje Herman Sekulić, onu najviša duhovnu sposobnost koju individualni život čovjeka nije zamaglio, kako bi rekao Hamvaš.
Dakle mistična intuicija je urođena, kako bi drugačije moglo da se objasni takva budnost metafizičkog duha i zainteresovanost za baštinu koja je vidljiva jedino i isključivo mističnoj intuiciiji.
Otuda Gospa od Vinče, otuda Silna Jerina.
Kao da je Maja sišla niz vrijeme, sve vidjela svojim očima, sve obišla, tvrđavu u Smederevu u doba punog sjaja, kao što je silazila u Vinču, i sve vidjela i prepoznala, i vratila se sa tim slikama koje pouzdano svjedoče o toj mističnoj intuiciji.
Maja Herman Sekulić je u našu teoriju dijelom uvela vokabular svjetske teorije, a njena poezija ne samo da ne robuje, da ne trpi zbog toga; njen jezik je dodatno pročišćen u tim mističnim stihovima.
Maja je simbol jedne epohe, svjedok književne epohe i ravnopravan učesnik na nešto širem nivou.
Ona je, kao ova Gospa od Vinče, postala Gospa od književnosti, Gospa od teorije književnosti...“

Autorka je predložila da se Silna Jerina i Gospa od Vinče štampaju kao jedna knjiga i da naslov bude Ti koja sam ja.