Novosti

U četvrtak, 11. avgusta, otvara se posljednja izložba likovnog programa ovogodišnjeg festivala, pod nazivom „VERITATIS SPLENDOR“ poznatog vajara Zlatka Glamočaka. Izložba će biti otvorena u 21 čas u crkvi Santa Marija.

Merin Smailagić, urednik likovnog programa „Grada teatra“, u obrazloženju ovogodišnje selekcije navodi: „Vajar Zlatko Glamočak, prepoznat po specifičnom vajarskom izrazu koji se nalazi u istom poetičkom krugu sa Dadom Đurićem, Ljubom Popovićem, Urošem Toškovićem, predstaviće sa jedinstvenom i ekskluzivnom izložbom. Riječ je o skulpturama znamenitih crnogorskih ličnosti, izrađenih u prirodnoj veličini: Bodina, Pop Dukljanina, don Krsta Ivanovića....“ Događaj će pratiti izložba crteža i reljefa.

Zlatko Glamočak rođen je 1957. u Bihaću. Studije skulpture i postdiplomske studije završio je u Beogradu. Pohađao studije na Academia di Belle Arti (1982–1983) u Veneciji. Od 1988. do 1992. godine pohađao studije skulpture na Ecole nationale supérieure des beaux Arts u Parizu. Njegov rad zastupljen je u više monografija o savremenoj umjetnosti, među kojima i u „Regard sur la sculpture contemporaine“ (FVW édition, 2008.). Žerar Xurigera, autor monografije, dao je pregled skulpture XX vijeka i njenog produžetka u XXI vijeku. U izboru rasnih umjetnika (Marsel Dišam, Brančuši, Đakometi, Pikaso, Matis, Franc Stela, Đuzepe Penone, Aleksander Kalder, Henri Mur, Aniš Kapur, Džef Kuns, Pajk, Jozef Bojs, Katelan, Donald Džad, Džordž Segal, Damjan Hirst, Ilja Kabakov, Barni Metju Kristo itd), u monografiji su, sa teritorije bivše Jugoslavije, zastupljeni: Dušan Džamonja, Marina Abramović i Zlatko Glamočak. Bio je komesar izložbe Corps á corps (2003) u Fontenay sous Bois (Francuska). Izložba je u Art press-u (N°293) upoređena sa dvije najmonumentalnije izložbe figuracije u zadnjoj deceniji XX vijeka, sa izložbama Identité Altérite na Bijenalu u Veneciji (1995) i Sensation u Londonu (1997). Glamočak je odabrao djela prestižnih umjetnika, poput Antonija Saure, Žermana Rišijera, Zorana Musića, Ernesta Pinjona, Pjera Molinijerija, Žoela Pitera Vitkina, Davida Nebreda, Žana Rustina, Filipa Cognea, Vladimira Veličkovića. Crnu Goru su predstavljali Dado Đurić, Rajko Todorović -Todor, Pavle Pejović i Zlatko Glamočak. Dobitnik je 14 nagrada, među kojima su Nacionalna nagrada Petar Lubarda (2004), Nagrada za crtež na Internacionalnom bijenalu, Muzej za crtež za Osten (Skoplje, 2013), Nagrada za idejno riješenje spomenika otetim u Štrpcima (2014). Izveo više spomeničkih rješenja u zemlji: Pop Dukljanin, don Krsto Ivanović, Bodin, Spomenik otetim u Štrpcima i više spomenika u inostranstvu. Izlagao na preko 300 kolektivnih izložbi i bijenala (među kojima posebno izdvaja IX Internacionalno bijenale u Kairu iz 2003. godine u Muzeju moderne umjetnosti), na salonima i sajmovima savremene umjetnosti. Po pozivu kritičara izlagao je sa najreferentnijim imenima savremene umjetnosti. Kristijan Norbergen, na predavanju posvećenom tijelu u umjetnosti, pod nazivom L'art, le corps et la transgression, održanom u novembru 2015. godine na francuskoj Akademiji nauka i umjetnosti, predstavljeni su radovi Pikasa, Van Goga, Edvarda Munka, Egona Šilea, Alfreda Kubina, Bernarda Bifea, Henrija Mišoa, Johana Fuslija, Žana Rustina, Vladimira Veličkovića i Zlatka Glamočaka. Član je ULUCG-a od 1992. Živi u Parizu.

Jedan od najeminentnijih srpskih slikara Vladimir Veličković o Glamočakovom radu je zapisao: „Već od prvog susreta bio sam šokiran tom skulpturom. Izgledala mi je tako neočekivano, kao bomba, sa svim teškoćama koje se nameću u njenoj realizaciji. Taj doživljaj imaju svi oni koji je susretnu, to je skulptura koja ne može da proizvede mlaku reakciju vec traži punu angažovanost: ili je volimo ili je mrzimo. Treba se odlučiti, približavajući joj se upadamo u zamku njene ekspresije. Zlatko Glamočak predstavlja za mene pravu rijetkost danas usudjujući se da izuzetnom hrabrošcu i velikim talentom, tretira problematiku ljudske figure na individualan način. Na nivou zanata njegova skulptura je majstorski realizovana.“ Kostas Marvakis, profesor filozofije sa Univerziteta 8 u Parizu, istakao je: „Kao teoretičar umjetnosti i kao filozof, imao sam već priliku pisati šta mislim o talentu i virtuoznosti Zlatka Glamočaka, čiji rad pratim odavno. Svi oni koji su pasionirani umjetnošću ne mogu biti nego uzdrmani moćnošću, ponekad i violentnošću izraza njegovih skulptura. (…) Skulpturi Bodina Glamočak je dao pokret i herojstvo koji nas podsjećaju na velikog skulptora Berninija. U naše vrijeme djela ovakvog kvaliteta su prava rijetkost i ona nas prisiljavaju čak da otputujemo da bi ih vidjeli i divili im se“.

Izložbu otvara poznati crnogorski glumac Slobodan Marunović. Marunović će za ovu priliku i recitovati dio „Kratkog pregleda raspadanja“ Emila Siorana. Izložba će biti otvorena do 21. avgusta.